Srećne božićne i novogodišnje praznike želi vam Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada.
Ovogodišnji redovni skup Sekcije arhitekata Društva konzervatora Srbije održan je u Sremskoj Mitrovici, 8. i 9. 12. 2016.godine. Skup na temu Zaštitne konstrukcije nad napokretnim kulturnim dobrima organizovao je Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Sremske Mitrovice. Arhitekete i arheolozi – konzervatori upoznati su sa iskustvima prilikom izgradnje zaštitnih nadstrešnica na Medijani u Nišu, Detlaku u Republici Srpskoj, lokalitetu Sirmijuma u Sremskoj Mitrovici, Viminacijumu i Lepenskom Viru.
Nadgrobni spomenik porodice Čenazi ( utvrđen za spomenik kulture 1997. godine ) demontiran je pre par meseci i prebačen u konzervatorsku radionicu Đorđević u Beogradu.
Spomenik se godinama nalazio u lošem stanju koje je iziskivalo opsežne konzervatorsko-restauratorske radove: detaljno čišćenje,čišćenje zadnjih vertikalnih ploča od nalepljenog betona, čišćenje pukotina od neadekvatnih, predhodnih sanacija, vađenje starih ankera, sanaciju nedostajućih delova i pukotina, rekonstrukciju nedostajućih glava od belog kamena.Za rekonstrukciju je korišćen beli kamen – mermer koji po svojim karakteristikama odgovara kamenu od koga su bile izrađene originalne glave. Radovi su nedavno završeni i odvijali su se uz konzervatorski nadzor saradnika Zavoda prema konzervatorsko-resturatorskom projektu.
Spomenik se trenutno nalazi u depou pomenute radionice gde će i ostati dok se ne stvore adekvatni uslovi za njegovu montažu na odabranoj lokaciji ispred banke Inteza.
Radovi na sanaciji ograde oko objekta „ Oficirski dom ˮ na Beogradskom keju u Novom Sada završeni su u septembru 2016. godine. Sanacija je izvedena na osnovu Uslova i mera tehničke zaštite koje je Zavod za zaštitu spomenika kulture izradio početkom 2014 god. i Glavnog arhitektonsko-građevinskog projekta rekonstrukcije-sanacije ograde, urađenom od strane „Šidprojektˮ DOO ŠID. Izvođač radova je bila „NPN GRADNJA ” DOO iz Novog Sada. Konzervatorski i stručni nadzor nad radovima takođe je vršio Zavod.
Zbog svojih izrazitih arhitektonsko-urbanističkih, kulturno-istorijskih i likovnih vrednosti, celina „Beogradski kej” u Novom Sadu ( pa i objekat na Beogradkom keju br.9, kao jedinica celine), evidentirana je kao prostor vredan i od značaja za zaštitu graditeljskog nasleđa. (Dnevni list „Dnevnik“ od 20. juna 2013.)
Ograda je novijeg datuma, pretpostavlja se da je izgrađena tek nakon velike poplave 1965.godine, kada je ceo teren nasut bar 2 metra a bašta ostala na „staroj“ visini.
Zatečeno stanje zaštitne ograde postavljene po obodu parcele pre početka radova je bilo izrazito loše. Na pojedinim potezima, a naročito iz Dunavske i Ulice Miloša Bajića ograda je bila statički nestabilna, bez vezivnog materijala i sklona padu (tri stuba su bila vezana čeličnim užadima). Pretpostaka je da je uzrok drvored zasađen tik uz parapetni zid. Kape na pojedinim zidanim stubovima ograde su nedostajale a metalne ispune ograde su bile zarđale i neujednačene.
Radovi na sanaciji ograde su započeti 7.marta i okončani 16.septembra 2016.
U dnevnom listu„ Dnevnikˮ 13. oktobra 2016. godine objavljen je oglas kojim Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada obaveštava vlasnike i pravna lica da je celina „ Dela Ulice Likijana Mušickogˮ na Rotkvariji u Novom Sadu evidentirana kao nepokretnost koja uživa prethodnu zaštitu.
Ulice Lukijana Mušickog i Vuka Karadžića, zajedno sa delom ulice Arhimandrita Jovana Rajića, predstavljaju još uvek celovit graditeljski ambijent, koji je, pre nekoliko decenija imao daleko veći obuhvat, kao prepoznatljiv element istorijskog dela Novog Sada, poznatog pod nazivom „Rotkvarija“. Ovaj deo je počeo sa urbanizacijom terena u godinama kada su u njegovom središtu izgrađena kapela Sv. Jovana (1755. godine).
Već od druge polovine 19. veka, a znatnije na prekretnici dva veka, moguće je pratiti sukcesivnu promenu nasleđenih arhitektonskih prilika. One su bile direktno uslovljene izmenom socijalne strukture stanovništva (npr. kuća trgovca Miloša raletića u ul. Jovana Subotića br. 21). Naime, grad se polako širio i na nekadašnju teritoriju ruralne odnosno zanatske Rotkvarije. Grade se veliki privredni objekti („Fajtov mlin“), prostor osvaja parterna građanska arhitekturakoja prati aktuelna stilska dešavanja, pošto je projektuju poznata graditeljska i projektantaska lokalna imena. Domobranska kasarna (1897.god.), po projektu graditelja Kicveger Imrea, na uglu ulica Vojvode Bojovića i Lukijana Mušickog, postaje dominantan arhitektonsko-urbanistički znak.
O ovom periodu svedoče izuzetno vredni ambijenti u ulicama Lukijana Mušickog, Arhimandrita Jovana Rajića i Vuka Karadžića (niz kuća službenika Fajtovog mlina).
Na osnovu postojeće arhivske građe, odnosno sačuvanih originalnih planova većeg broja kuća, može se videti da je graditeljskonasleđe u ulici Lukijana Mušickog i njenoj okolini, nastajalo od druge polovine 19. veka do Drugog svetskog rata, te da su zastupljeni uglavnom svi tada vladajući stilovi, od istorizma, secesije do moderne. Od graditelja i projektanata , koji su svojim delima već bili prisutni u gradu, na prostoru ovog dela grada stambene kuće (uglavnom parterne i visokoparterne) projektovali su Anton Tikmajer, Filip Šmit, Viljem Lerer, Vulko Aleksandar, Frank Stefan i dr.
(iz dokumentacije Zavoda)
„ Rimski novac iz Petrovaradina ” izložba autora Nadežde Savić, arheologa- muzejskog savetnika, otvorena je u četvrtak 29. septembra u Muzeju grada Novog Sada na Petrovaradinskoj tvrđavi.
Izložba prikazuje novac iz rimskog perioda ( 1- 4 vek naše ere) koji je pronađen tokom
arheoloških istraživanja na Petrovaradinskoj tvrđavi i Petrovaradinu. Rimski novac je dragocen izvor za proučavanje političke i ekonomske istorije, kao i istorije umetnosti carstva. Takođe je i nezaobilazno sredstvo za datovanje pokretnih i nepokretnih arheoloških nalaza.
Svečanom otvaranju izložbe su prisustvovali brojni posetioci i predstavnici medija, a izložbu je otvorio mr Siniša Jokić, v.d. direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada.
Obnova oštećenih delova postamenta na spomeniku Janiki Balažu, koji se nalazi na Trgu neznanog junaka, ispred br. 8, započela je u petak, 23. septembra 2016.godine, u skladu sa gradskom Odlukom o podizanju i održavanju javnih spomenika. Obnova se obavlja po uslovima i uz nadzor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada, uz znanje i saglasnost autora spomenika. Kompletnu sanaciju obaviće, u vidu donacije, firma „AMT Uniagent“ iz Futoga, vlasnika Miloša Teofanova.
G. Teofanovu služba zaštite se zahvaljuje na donaciji
Zgrada Rimokatoličkog župnog ureda “Plebanija“ je spomenik kulture od velikog značaja ( Rešenje Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture br. 761/61 od 10.jula 1973. i Odluka o proglašenju za kulturno dobro od velikog značaja “ Sl.list APV“ br. 28/91). Nalazi se u Katoličkoj porti br. 3 u Novom Sadu na parceli br. 10085/1 KO Novi Sad I.
Iako u samom centru grada zgrada se nalazila u prilično lošem stanju. Zato je Zavod za zašptitu spomenika kulture grada Novog Sada u toku 2014. godine izradio Glavni projekat sanacije zgrade , koji je obuhvatio sve potrebne radove predmerom podeljene u 3 faze i to : Sanacija krova zgrade, Obnova fasade i enterijera i Obnova stolarije.
Krajem 2015. godine na osnovu navedenog projekta konkurisano je za sredstva potrebna za prvu fazu radova-Sanaciju krova zgrade. Radovi su izvedeni tokom maja i juna 2016. godine sredstvima prikupljenim sufinasiranjem Gradskog veća Grada Novog Sada i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje AP Vojvodine u ukupnom iznosu od 3.150.470,00 dinara.
U okviru prve faze radova – Sanacije krova najpre je demontiran dotrajao krovni pokrivač i sva dotrajala limarija. Krovna građa je po potrebi ojačana a manjim delom zamenjena, i potom je izveden ventilisan krov sa završnim pokrivačem biber crepom. Ove radove je izvela firma “Euro painter“ iz Temerina. Postavljeni su novi oluci i olučne vertikale i izvedena sva potrebna opšivanja plastificiranim limom, kao i pokrivanje manjeg objekta u dvorištu pocinkovanim limom od strane izvođača GRO “Statik“ iz Novog Sada. Radovi su uzvedeni pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Novog Sada- arhitekte konzervatora Tatjane Zagoričnik, u svemu prema projektu, kvalitetno i sa materijalima ugovorenog kvaliteta.
Rimokatolička biskupija je sopstvenim sredstvima a pod nadzorom Zavoda izvela radove na zameni dotrajale fasadne stolarije u prizemnom delu objekta tokom 2015. godine, a tokom 2015. i 2016. godine i obnovu dela enterijera.
Radovi na obnovi fasade planirani su za 2017. godinu .
U prostorijama Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu 28. 07. 2016. godine održan je radni sastanak na kojem su prisutvovali predstavnici zavoda za zaštitu spomenika kulture u Srbije, zaduženi za digitalizaciju dokumentacije. Cilj sastanka su bile smernice i predlozi za izradu jedinstvenog softvera za digitalizaciju. Predstavljena su dva aplikativna rešenja za digitalizaciju nepokretnih kulturnih dobara, jedan Matematičkog instituta SANU, a drugi Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada. Ivana Neškov-Repić (istoričar umetnosti, pomoćnik direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada) i Natalija Vulikić (informatičar u Matičnoj službi Muzeja Vojvodine) održale su prezentaciju pod nazivom Digitalizacije je stigla – u Zavod, koja govori o rezultatima rada na digitalizaciji dokumentacije u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada.
Prezentacijom su predstavljeni rezultati rada na polju digitalizacije pomoću aplikacije ZIMUS, softvera za elektronsku obradu dokumentacije o nepokretnom kulturnom nasleđu. Svi prisutni su na demo verziji baze podataka Zavoda mogli da steknu uvid u softver i do sada digitalizovanu dokumentaciju, kao i foto-dokumentaciju.
Ivana Neškov-Repić, istoričar umetnosti, pomoćnik direktora
Obnova nadgrobnog spomenika Alfreda Rozencvajga- Nenada Mitrova ( 1896-1943), jednog od najznačajnijih novosadskih pesnika prve polovine XX veka, završena je početkom jula ove godine. Inicijativa za obnovu spomenika potekla je od Gradskog odbora Socijaldemokratske partije Srbije – Novi Sad u oktobru 2015.godine. Zavod za zaštitu spomenika kulture je prihvatio inicijativu i time predvideo radove svojim Programom rada za 2016. godinu. Sanaciju nadgrobnog spomenika obavila je Kamenorezačka zanatska radnja Lahoš Peter PR iz Kisača, prema uslovima i uz konzervatorski nadzor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada. Radovi su izvedeni besplatno, kao donacija čime je pomenuta firma pokazala visok stepen društvene svesti , dajući doprinos očuvanju kulturno baštine i afirmaciji kulture sećanja. JKP „ Lisje” je očistilo nadgrobnu ploču i pokosilo travu oko spomenika čime su radovi na sanaciji okončani do 7.jula , datuma obeležavanja godišnjice tragične smrti istaknutog književnika